Skip to the main content
Tag: 'video'
[] 10. listopada 2011.

Napravljena je u sklopu nove Sonyjeve marketinške kampanje Long Live Play.

Zastupljena je prava mala gomila videoigara: Call of Duty, God of War, Assassin's Creed, Metal Gear Solid, Uncharted, Final Fantasy, Dead Space, BioShock itd.

YouTube video, trajanje 2:13

To Michael!


(via)

[] 7. listopada 2011.

(Kampanja "Think Different" išla je od 1997. do 2002. godine.)

YouTube video, 1 minuta.

Nastavak

[] 4. listopada 2011.

Napravite majonezu sami kod kuće i uštedite novac ili šetnju do dućana.

Video (traje 1:38) je preuzet sa sajta Serious Eats koji je sav o hrani. Na njemu ćete naći dodatne informacije. Ne zaboravite prolistati komentare.

(via)

[] 30. rujna 2011.

Video za pjesmu "The Stampede" grupe Biting Elbows.

Napravljen je u stilu videoigre Mirror's Edge u kojoj igrač iz prvog lica skače i bježi u i po urbanim elementima: uredima, hodnicima, krovovima, terasama...

Traje 3 minute.

(via)

[] 13. rujna 2011.


LOL iz raznih životnih doba. Obvezatno pogledati ako ste loše volje.

Original @ Vimeo, trajanje 2:10

(via)


PS. Happy Programmer's Day!

[] 12. rujna 2011.


Detalji @ Vimeo, trajanje 2:37, više: StoryCorps 9/11 serija

(via)

[] 31. kolovoza 2011.


Lik i ženska plešu i mijenjaju odjeću kroz sto godina mode, od 1911. do 2011. godine.

(via)

[] 24. srpnja 2005.

RibbonRano ujutro počeo je pristizati narod iz svih krajeva zemlje. Svečanost je službeno trebala početi u 10 sati. Već u 9 stvorila se je neopisiva gužva. Srećom, snage javnog reda i mira radile su svoj posao. Kao svi veliki događaju i ovaj je kasnio.

U 10 sati i 30 minuta veliki crni rent-a-car mercedes zaustavlja se ispred pozornice. Vrata se otvaraju, izlazim iz limuzine, smješkam se iza tamnih naočala. Pozdravljam nazočne, mašem fanovima. Nekoliko žena u prvim redovima pada u nesvjest. Okrećem se prema pozornici, stajem na crveni tepih.

Polako se penjem na pozornicu. Osjećam na sebi zrake kamera svih domaćih televizija. Prilazim nasmješenoj djevojci odjevenoj u narodnu nošnju. Uzimam škare i broj telefona koje mi nudi na bijelom jastuku. Okrenem se i kimam organizatorima. Ignorirao bi ih, ali tako ne stoji u ugovoru.

Rulja odjednom utihne. Zna da slijedi najbolja stvar ove godine, ako ne i desetljeća. Polako režem crvenu vrpu. Nitko ne diše. Prerezana pada. Digne se neopisiva buka aplauza, zvižduka i radosnih plača. Okrećem se prema svjetini.

Na mene se bacaju novčanice raznih valuta. Ni jedna ispod 2 nule. Doleti i nekoliko ženskih grunjaka zavidne veličine. Približavam se mikrofonu. Dižem ruke, dajem im znak da zašute.

Baš u trenutku kad dizalica državne tvrtke za izgradnju cesta diže bijelu plahtu s pozlaćenog natpisa s adresom stranice izgovaram povijesnu rečenicu:

Proglašavam ovaj blog otvorenim.

‹‹ 1 ... 124 125 126